Poseban položaj sisačkog biskupa Kvirina u vrijeme kasnoga Rimskog Carstva svjedoči i himan što ga je napisao latinski pjesnik Prudencije. (aurelius Prudentius Clemens) 505. godine. Početni stihovi glase:
Insignem meriti virum
Quirinum placitum Deo,
Urbis moenia Sisciae
Concessum sibi martyrem
Complexu patrio fovent.
Bio je biskup u Sisciji, današnji Sisak. Za vrijeme progona cara Dioklecijana i podcara Galerija, sklonio se iz Siscije, ali je uskoro uhićen i odveden u Sabarij, današnji Sambotel u Mađarskoj, gdje ga je namjesnik Amnecij, pokušao nagovoriti da se odrekne svoje kršćanske vjere. Kada je Kvirin odlučno odbio, namjesnik ga je osudio na smrt. Vezali su mu mlinski kamen o vrat i s mosta ga bacili u rijeku Sibaris (mađ. grad Đunđuš). Tada se dogodilo čudo. Biskup je ostao na vodi i hrabrio svoje vjernike da se ne boje. Rekao im je: “Sad tek u pravom smislu izvršavam svoju svećeničku službu, kad ću samoga sebe prinijeti za žrtvu Bogu.” Pomolio se i onda potonuo. Kršćani su pronašli njegovo tijelo i časno ga pokopali. Za vrijeme provale Huna, kršćani su preko Zadra i Ancone, prenijeli njegove relikvije u Rim, u katakombe uz crkvu sv. Sebastijana. Godine 1140. prenesene su u crkvu Majke Božje preko Tibera, gdje su i danas. Kasnije je nad grobom sagrađena bazilika. Blagdan mu se obilježava 4. lipnja.
Kvirina spominje “Jeronimov martirologij”, a Venancije Fortunat u 4. st. pjeva o njegovom mučeništvu. Kvirinovo je ime zapisano i u “Rimskom martirologiju”. Španjolski pjesnik Prudencije koji je posjetio i Kvirinov grob u Sabariji, spjevao je himan u čast sv. Kvirinu na latinskom jeziku. Do provale Turaka na područje nekadašnje Sisačke biskupije, posvećene mu su četiri župe u Hrastovici, Boviću, Smerkoviću i Dobretinu. Selo u blizini Gvozda nosi ime Kvirin. Povjesničari bilježe da su građani Siska, pobjedu nad Turcima 1593. pripisali zagovoru sv. Kvirina. Zagrebački biskup Petar 1627. naziva sv. Kvirina “prvim zagrebačkim biskupom” jer se Zagrebačka biskupija smatra nasljednicom nekadašnje Sisačke biskupije. U sakristiji zagrebačke katedrale postoji fresko-slika iz 18. st. na kojoj je sv. Kvirin.
Misionar Drago Balvanović, pronašao je u Limi, glavnom gradu Perua, u misalu “De la vida cristiana” iz 1973. misu na čast sv. Kvirina Sisačkog. Iz 1653. spominje se kapela sv. Kvirina u Sisku. Novi oltar je postavljen 1699. Jako je oštećena u kolovozu 1945. u savezničkom bombardiranju. Konačno je 4. lipnja 1993. osnovana u Sisku, nova Župa sv. Kvirina i nova župna crkva sa zvonikom i župnim dvorom.
Gradsko poglavarstvo Siska proglasilo je 31. ožujka 1994. sv. Kvirina zaštitnikom grada, a njegov blagdan (4. lipnja) “Danom grada Siska”.[1] U Sisku postoji radio-postaja Quirinus (rimski oblik njegova imena). Od 1997. godine u Sisku se održavaju Kvirinovi poetski susreti. Spomendan Svetoga Kvirina slavi se u Zagrebačkoj nadbiskupiji, Krčka biskupija slavi Svetog Kvirina kao svojeg glavnog zaštitnika.
Župa sv. Kvirina na zagrebačkom Pantovčaku od 2019. proizvodi Kvirinovo pivo.
Crkva nije građena na mjestu nekadašnje kapele svetog Kvirina, (srušene nakon Hrvatskog proljeća 1974.) već je zbog povećanog broja vjernika i urbanističkih uvjeta odlučeno graditi novu crkvu na novom mjestu. Nakon završetka Domovinskog rata, raspisan je natječaj za idejno rješenje nove crkve. Izabrano je rješenje arhitekta Ivana Antolića, koje se je odlikovalo monumentalnošću i uklopljenošću u budući novi trg pred crkvom. Posebno je dominantan zvonik koji je nakon izgradnje postao orijentir
Crkva je dovršena i posvećena na Kvirinovo 2002. godine, a posvetio ju je kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački. Crkva ima trijem polukružnog oblika, unutrašnjost izduženu po osi, a bočne lađe odijeljene su stupovima. U svetištu se nalazi vitraj svetog Kvirina, rad akademskog kipara Želimira Janeša. Na koru iznad ulaza nalaze se orgulje Schwarz – Winterhalter postavljene 2012. godine. Ispred bazilike nalazi se kip sv. Kvirina rad akad. kipara Mladena Markulina.
Ova crkva nosi titulu Basilica minor, od spomendana svetog Kvirina 2014. godine.
Na spomendan svetog Kvirina 1993. godine, dekretom zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, osnovana je nova župa, odvojivši se od župe Uzvišenja Svetog Križa.
Župi pripada područje sjevernog dijela grada Siska: Zeleni brijeg te naselja Bok Palanječki, Strlečko, Tišina Kaptolska i Žirčica. Župa broji 8015 vjernika.
Vestibulum id vulputate magna. Curabitur non imperdiet nunc. Duis vestibulum neque eget nibh efficitur, non vestibulum nisl viverra. Sed placerat aliquet metus in consequat. Cras sit amet elit tristique, sagittis felis interdum, commodo odio. In et mollis lorem, et sollicitudin nunc. Donec libero elit, vestibulum eget odio ac, consectetur sodales dui. In hac habitasse platea dictumst.
Curabitur fermentum ex felis, sed placerat dolor consequat at. Fusce suscipit leo nibh, nec lobortis augue fermentum sed. Donec aliquet elementum est, id pellentesque arcu fermentum id. Ut arcu est, venenatis sed consequat id, fringilla viverra tortor. Fusce ultricies nulla at leo gravida, tristique varius erat consequat. Etiam et quam eget quam maximus finibus. Integer non ultrices velit, id hendrerit nulla.
